Počeci planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj vezani su uz Karlovačku županiju. Uspon Karlovčanke Dragojle Jarnević 1843. godine uz stijenu Okića prvi je zabilježeni penjački poduhvat u Hrvatskoj. Jugoistočna stijena Kleka od 1912. je škola vrsnih alpinista. Planina Klek (1181 m.n.m.) iznad Ogulina, nalik usnulom okamenjenom divu, najprivlačnije je planinarsko odredište u Hrvatskoj.
Klek je uistinu bajkovito mjesto, ali i kolijevka hrvatskog planinarstva i omiljeno odredište planinara, koji pohode vrh u sva godišnja doba. Iz kojeg god smjera promatrana, 200-metarska stijena Kleka očarava i neodoljivo privlači. Ushićen usponom na vrh, profesor Johannes Frishauf potaknuo je 1874. osnivanje Hrvatskog planinarskog društva (deveto u svijetu). U Frankopanskom kaštelu, u sklopu Zavičajnog muzeja Ogulina, otvorena je 1984. postava o povijesti planinarstva i alpinizma u Hrvatskoj.
Označenim planinarskim stazama možete se uspeti i na najviši vrh Karlovačke županije i Gorskog kotara, Kulu na Bjelolasici (1534 m.n.m.), u srcu šumovite Kapele. U blizini su i strogi prirodni rezervati Bijele (1335 m.n.m.) i Samarske stijene (1302 m.n.m.). To su oaze divlje romantike, čiji 50-ak metara visoki vapnenački "prsti" brižno kriju nježne cvjetove runolista.
Ljepota gorskih krajolika privlači brojne izletnike i u Žumberačko gorje, s najvišim vrhom Sveta Gera (1178 m.n.m.). Ostaju zadivljeni i povijesnom baštinom, slikovitim zaseocima, brojnim slapovima. Kao planinarsko odredište ističe se i Petrova gora, s izletničkom obilaznicom i poučnom stazom. Privlačan je uspon i do vrha Vinice iznad Duge Rese, te Vodenicu nedaleko Ozlja. Nezaboravni vidici poružaju se s Lovića Prekriškog u Vivodini i Piramide povrh Draganića.
Za okrepu i(ili) noćenje na većini gora i planina na raspolaganju su vam planinarski domovi i skloništa, a u Jasenačkom Vrelu i hotel Hrvatskog olimpijskog centra, te kuće za odmor. Brojne su i šetnice uz karlovačke rijeke, uz jezero Sabljake, šumom Kozjača nadomak Karlovca. Ljepota i mir svima im je zajednički nazivnik!
